Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

15.09.2016

REZULTATI RADA VIJEĆA MINISTARA I PS BiH U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE POGORŠANJE POLITIČKIH ODNOSA U ZEMLJI ODRAZILO SE I NA REZULTATE DRŽAVNE VLASTI

NAJOZBILJNIJA POSLJEDICA PROBLEMA U FUNKCIONISANJU VLADAJUĆE KOALICIJE, U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE, OGLEDA SE U LOŠOJ REALIZACIJI ZAKONA. Sa 21 zakona, utvrđenog na Vijeću ministara u zadnjem kvartalu 2015, palo se na svega 2 u prvom kvartalu 2016, te 7 u drugom. 9 UTVRĐENIH ZAKONA, ZA POLA GODINE RADA, JEDAN JE OD NAJLOŠIJIH REZULTATA VIJEĆA MINISTARA U POSLJEDNJIH 6 GODINA. U prethodnom mandatu lošiji polugodišnji rezultat je zabilježen jedino na kraju izborne 2014. godine. S druge strane, aktuelni saziv Vijeća ministara (u neznatno izmijenjenom sastavu) je u drugoj polovini 2015. godine imao najbolji rezultat u posljednjih 6 godina, utvrdivši skoro 3 puta više zakona nego u prvoj polovini 2016. i pokazavši da se sa malo više volje, međusobnog uvažavanja i koncentrisanosti na stvarne životne probleme građana, mogu ostvarivati znatno bolji rezultati. VJEĆE MINISTARA BIH, OD ZNAČAJNIJIH MJERA, OSIM 9 ZAKONA, UTVRDILO JE, U PRVOJ POLOVINI 2016, I 3 STRATEGIJE. Radi se o dvostruko manjem broju, od broja strategija utvrđenih u drugoj polovini 2015. godine, ali je to, još uvijek iznad prosjeka prethodnog mandata. S druge strane... ČITAV NIZ IZUZETNO ZNAČAJNIH STRATEGIJA ČEKA NA USVAJANJE. BiH još uvijek nema Strategiju razvoja i Strategiju socijalnog uključivanja, nakon isteka istoimenih strategija za period 2010-2014. iako pomenute strategije treba da daju temeljne smjernice budućeg ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje i omoguće kvalitetniji pristup IPA II fondovima. Još uvijek nije završena i usvojena ni Strategija zapošljavanja 2016-2020, iako je bilo predviđeno da se sa provođenjem ove strategije krene ove godine. BiH još nema ni Energetsku strategiju na državnom nivou, niti državni zakon o plinu, iako je, od prošle godine, kao prva zemlja kojoj se to dogodilo, pod sankcijama Energetske zajednice EU, zbog čega gubi desetine miliona eura iz fondova Energetske zajednice, koji su namjenjeni projektima iz oblasti energetike. Zbog nedostatka Strategije ruralnog razvoja i poljoprivrede, zemlja je već ostala bez značajnih sredstava iz IPA fondova, namijenjenih razvoju poljoprivrede... GODIŠNJI PROGRAM RADA VIJEĆA MINISTARA BIH ZA 2016. GODINU PONOVO JE USVOJEN SA ZAKAŠNJENJEM, A REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA JE KRAJNJE LOŠA. Umjesto prije početka godine na koju se odnosi, kako nalaže Poslovnik, Program rada Vijeća ministara BiH za 2016. godinu utvrđen je 09.02.2016. Za pola godine realizirano je svega 12,5% od plana zakonodavnih aktivnosti za 2016. godinu – od planiranih 56 zakona kraj prve polovine godine, kao nerealizirano, dočekalo je njih čak 49. KASNI SE I SA REALIZACIJOM OBAVEZA IZ REFORMSKE AGENDE. Akcioni plan za provođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH revidiran je i objavljen potkraj prošle godine (10.12.2015.) i u istom su pojedini planirani rokovi prolongirani za početak tekuće, 2016. godine. U posljednjem izvještaju Vijeća ministara BiH o provođenju Akcionog plana, u okviru nadležnosti Vijeća ministara BiH, do početka avgusta 2016. godine, u potpunosti je provedeno 53% planiranih mjera. U SKLOPU PROVOĐENJA MJERA IZ REFORMSKE AGENDE, S CILJEM RACIONALIZACIJE JAVNE UPRAVE, ILI BAR OSTVARIVANJA VEĆE KONTROLE NAD NJENIM RASTOM, U POSMATRANOM PERIODU, UVEDENA JE OBAVEZA DOBIJANJA SAGLASNOSTI OD VIJEĆA MINISTARA ZA NOVA ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA. No, kako se u približavanju EU očekuje povećanje broja zaposlenih u državnom aparatu, u cilju ispunjavanja obaveza koje se budu postavljale pred zemlju, nužno je prethodno izvršiti ozbiljnu (eksternu) analizu, racionalizaciju i optimalizaciju radnih mjesta u upravi. I provesti dosljednu depolitizaciju i departizaciju imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru BiH. Jer upravo politička i stranačka imenovanja i zapošljavanja u vrlo važnim agencijama, institucijama i javnim predzećima dovode do niske efikasnosti, nerada, izostanka odgovornosti prema zakonu i do politizacije službe, jer stranačko zapošljavanje znači odgovornost stranci, a ne instituciji, zakonu i građanima. Zapošljavanjem podobnih, a ne najboljih kandidata trajno se slabe institucije i umanjuju šanse za društveni prosperitet. OBA DOMA PS BIH, U PRVOJ SU POLOVINI 2016. GODINE IMALE RELATIVNO NISKU PRODUKTIVNOST. Loši rezultati su posljedica dramatičnog pada produktivnosti u prvom kvartalu 2016. Naime, nakon dobrih rezultata u zadnjem kvartalu 2015, produktivnost Predstavničkog doma, u prvom kvartalu 2016. pala je na polovinu (sa 150 na 76), a Doma naroda skoro na trećinu (sa 136 na 50). U drugom je kvartalu došlo do neznatnog poboljšanja u Domu naroda (razmotreno 56 mjera) i značajnijeg u Predstavničkom domu (129).

ZA RAZLIKU OD VIJEĆA MINISTARA, U ZAKONODAVNOM SEGMENTU, U 2016, NIJE DOŠLO DO PADA NEGO DO RASTA PRODUKTIVNOSTI, I TO KONTINUIRANO OD 3. KVARTALA 2015. Naprosto, loša realizacija Vijeća ministara, u ovom segmentu, u prvoj polovini 2016, nije uticala na produktivnost PS BiH jer je u proceduri bio veliki broj zakona utvrđenih od strane Vijeća ministara u ranijem periodu ili predloženih od drugih predlagača.

KONAČNI REZULTAT U ZAKONODAVNOM SEGMENTU JE MEĐU NAJBOLJIM U POSLJEDNJIH 6 GODINA. 12 usvojenih zakona, u prvoj polovini 2016, identično je ukupnom broju usvojenih zakona u prethodnoj godini, a i skoro je duplo više od prosjeka prethodnog mandata. No, u principu se radi o relativno malom broju zakona. Što se vidi i iz činjenice da je broj planiranih zakona za 2016. godinu, u oba doma PS BiH, iznad 80.

U PRVOJ POLOVINI 2016. GODINE PONOVO JE DO IZRAŽAJA DOŠAO PROBLEM KOJI PS BIH ČINI ENDEMSKOM POJAVOM NA GLOBALNOM NIVOU. Dok je u većini parlamenata u svijetu broj oborenih zakona procentualno, u odnosu na broj usvojenih, zanemariv, u PS BiH je, u prvih 6 mjeseci 2016, oboren identičan broj zakona koliko ih je i usvojeno u ovom periodu. Pri čemu se radi o kontinuiranom problemu u radu ove bh. institucije, koji je direktna posljedica neusaglašenosti oko elementarnih stvari unutar države. Drastičan primjer je 2014. godina – kada je na 14 usvojenih zakona, u PS BiH, čak 21 odbijen. ORIJENTACIONI PLANOVI RADA OBA DOMA PSBIH ZA 2016. USVOJENI SU SA ZAKAŠNJENJEM. Umjesto do kraja 2015, Orijentacijski plan Zastupničkog doma usvojen je 16.03.2016, a Doma naroda 04.04.2016. BUDŽET ZA 2016. GODINU USVOJEN JE U SKLADU SA ZAKONSKIM ROKOVIMA, PRIJE KRAJA 2015. U Budžetu je predviđen iznos od 950 miliona KM za financiranje institucija BiH, dok je za servisiranje vanjskog duga planirano nešto više od 770 miliona KM (za cca 157 miliona više u odnosu na budžet za prošlu, 2015. g). VANJSKI DUG BIH U POSLJEDNJIH JE 9 GODINA UDVOSTRUČEN, TE JE, ZAJEDNO SA UNUTRAŠNJIM, KRAJEM 2015. GODINE, IZNOSIO SKORO 12 MILIJARDI. Ukupan dug RS-a prešao je 60 posto bruto društvenog proizvoda, u Federaciji je on oko 38 posto. I sve to prije najnovijeg zaduženje kod MMF-a, od preko milijardu KM.

POZITIVNA SPECIFIČNOST PS BiH, MEĐU SVIM ZAKONODAVNIM INSTITUCIJAMA U BIH, JE ZNAČAJAN BROJ ZAKONSKIH PRIJEDLOGA KOJE PODNOSE ČLANOVI OVE INSTITUCIJE. Poslanici i delegati aktuelnog saziva PS BiH, kao pojedinci ili kao članovi formalnih ili neformalnih grupa, u prvoj polovini 2016. godine, su bili predlagači identičnog broja zakona kao i Vijeće ministara BiH – po 28. S druge strane sudbina tih zakona je, na izvjestan način, obrnuta – dok je od zakona koji su predloženi od VM, u posmatranom periodu usvojeno 8 a odbijeno 3, od zakona kojima su predlagači poslanici i delegati usvojeno je 4 a odbijeno 9. PRIMANJA POSLANIKA I DELEGATA PS BIH I DALJE SU NEPRIMJERENO VISOKA. Iako je aktualna bh. vlast pokazala određenu socijalnu osjetljivost u proteklom periodu, jer je konačno ukinut tzv. ''bijeli hljeb, kao i plaćanje rada u upravnim i nadzornim odborima i ''ad-hoc'' komisijama za vrijeme radnog vremena, primanja funkcionera na državnom nivou, koja se kreću u rasponu od 4.800 do 6.500 KM, još uvijek, nisu u skladu sa ekonomskim i socijalnim stanjem u zemlji i primanjima ostatka stanovništva, te evropskim standardom u kome plate funkcionera ne bi trebale biti veće od 3 do 3 i po prosječne plate u zemlji, što treba riješiti sveobuhvatnom reformom na planu plata i drugih naknada na državnom nivou.

SISTEMSKA DISKRIMINACIJA BH. GRAĐANA I KRŠENJE MEĐUNARODNIH ZAKONA, OD STRANE BH. INSTITUCIJA, SE NASTAVLJA. Dom naroda PS BiH i dalje funkcioniše bez predstavnika „ostalih“ u svom sastavu. Iako trenutno Evropska unija ne insistira na provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić-Finci'', odnosno pomak BiH na evropskom putu ne blokira tim uslovom, takva ''fleksibilnost'' Evropske unije ne može biti izgovor vlastima naše zemlje za odustajanje od njene implementacije. Prije svega, jer razlog za implementaciju te presude nije u zahtjevu EU i činjenici da ćemo, ne ispunimo li ga, ostati bez nekih pogodnosti, od kojih su finansijske trenutno u prvom planu, nego bi razlog trebao (i morao) biti taj da BiH ne želi biti država koja krši temeljna ljudska prava svojih građana.
ZA KRAJ… pozivamo predstavnike vladajuće koalicije, koji su članovi Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, da se koncentrišu na ono što je njihov posao i da u nastavku povećaju intenzitet rada i produktivnost i pokušaju amortizovati posljedice koje je kampanja za lokalne izbore imala i na rad državne vlasti. Samo povratak na stvarne probleme građana i koncentrisanje energije na njihovo rješavanje, može dovesti do poboljšanja kvaliteta života građana ove zemlje i do približavanja EU i njenim standardima.

 

naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina