Seminar o upravljanju životnom sredinom i upravljanju otpadom sa fokusom na regionalnu i lokalnu akciju

Centri civilnih inicijativa, u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodni razvoj (JICA), organizovali su 10. marta u Bijeljini Seminar o upravljanju čvrstim otpadom i životnom sredinom sa fokusom na regionalnu i lokalnu akciju. Ovaj seminar bio je rezultat prošlogodišnjeg studijskog putovanja u Tokio uposlenika CCI Saše Vujičića i Siniše Bencuna, i organizovan je kao follow-up aktivnost u BiH. Bio je namijenjen za 5 opština koje gravitiraju regionalnoj sanitarnoj deponiji u Bijeljini (Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Teočak i Čelić), i to za predstavnike lokalne administracije, komunalnih preduzeća i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

„U BiH imamo još uvijek oko 114 neuređenih odlagališta čvrstog otpada i stanje u toj oblasti je alarmantno. Realizacija projekta, teškog 130 mil. dolara, koji sufinansira Svjetska banka je u toku. Dobili smo još 40 mil. dolara za nastavak projekta u narednih 5 godina. Po njegovom okončanju, trebalo bi da imamo 15 uređenih regionalnih sanitarnih deponija“, rekao je Muris Hadžić, pomoćnik ministra u Ministarstvu za okoliš i turizam u Vladi FBiH i tim lider na projektu Upravljanje čvrstim otpadom u BiH.

Sanitarne deponije, uz sarajevsku, koja je već završena, trenutno se grade u Banjaluci, Bijeljini, Zenici i Bihaću. U Tuzli taj proces teče otežano, a nove deponije treba da se grade i u Zvorniku, Doboju i Prijedoru. Nove sanitarne deponije neće zagađivati životnu sredinu jer će otpadne vode biti prikupljane, otpad će biti recikliran, koristiće se evropski standardi u ovoj oblasti.

Hadžić kaže da će ovo biti samoodrživi projekti, jer je kredit odobren pod povoljnim uslovima. Rok otplate kredita je 30 godina, grejs-period 8 godina uz kamatu od 1,2%. „Sada su uslovi nešto strožiji pri dobijanju novog kredita, ali to još uvijek nisu komercijalni uslovi i oni su za nas podnošljivi. Teško je procijeniti ukupna sredstva, ali nama je za jednu novu deponiju sa kompletnom infrastrukturom neophodno između 7 i 8 mil. Dolara. Ključ našeg projekta je recikliranje otpada, smanjenje količine otpada, odvajanjem guma, stakla, čelika. Zenica već razmišlja o reciklaži otpada“. Hadžić kaže da se novac Svjetske banke troši već 7 godina, a u Tuzli ova aktivnost nije ni započeta, jer postoji otpor lokalnog stanovništva kad je u pitanju odobrenje lokacije za izgradnju nove deponije.

Masato Kavaniši, viši savjetnik za upravljanje životnom sredinom JICA Tokio, rekao je a na ovom seminaru žele prenijeti učesnicma iskustva iz Kavasakija, industrijskog grada koji je svojevremeno bio poznat po izraženom zagađenju vazduha. „Saradnja sa lokalnom zajednicom i sa građanima od ključnog je značaja za uspjeh u realizaciji ovakvih projekata. Podsticanje ljudi na saradnju, ali i kompanija koje treba da se bave rješavanjem ovih problema, jedan je od načina da uspijete. Lokalna vlast u Kavasakiju sarađivala je sa školama i nastavnicima koji su znanja prenosila na djecu, a djeca su postala odlični promoteri tih informacija prema svojim roditeljima.“

Siniša Bencun, projekt menadžer CCI kaže da je CCI u proteklom periodu organizovala niz kamapnja koje se tiču zaštite životne sredine. „Realizovali smo kampanju kojom smo Prokoško jezero proglasili spomenikom prirode. Kroz sve kampanje radili smo i na podizanju svijesti građana u smislu potrebe za zaštitom okoliša. Trenutno radimo na kampanji koja treba da rezultuje donošenjem pravilnika na entitetskom nivou o upravljanju PET ambalažom u BiH. U našem regionu države subvencioniraju prikupljanje limenki i plastične ambalaže. U Japanu veliki zagađivači izdvajaju i velika sredstva za odlaganje i recikliranje otpada. Kada se ova oblast kvalitetnije normativno uredi u BiH, put ka čistijoj životnoj sredini biće otvoren“, kaže Siniša Bencun

Učesnici Seminara iznijeli su sve pohvale na organizovanje ovakvog događaja, jer je okupio sve „stakeholdere“ u procesu upravljanja životnom sredinom. Iznijeli su i niz problema sa kojima se praktično susreću u radu na terenu, najviše naglašavajući visoku cijenu odlaganja otpada na sanitarnoj deponiji, koju bez povećanja cijene prema građanima ili uz subvenicije iz lokalnih budžeta, neće moći ispoštovati. Neke opštine rješenje ovog problema vide u izgradnji pretovarnih stanica na svojoj teritoriji, gdje bi na regionalnu deponiju odvozili samo onaj dio otpada koje nisu u stanju same da zbrinu. Šef sektora za planiranje JP „Ekodep“ iz Bijeljine Dragan Lazić, rekao je da će uskoro komunalnim preduzećima biti distribuisan određen broj kontejnera za odvajanje papira i stakla, čime će započeti proces segregacije otpada na ovom prostoru. „Ekodep“ je inače preduzeće osnovano od strane svih 5 opština koje gravitiraju sanitarnoj deponiji, i odgovorno je za njen rad, kao i cjelokupan proces upravljanja čvrstim otpadom u ovoj regiji.