Saopštenje za javnost
Isprintaj stranicuPošalji na mail
Delicious Digg Facebook Google bookmarks LinkedIn Stumbleupon Twitter

25.10.2010

KVALITET ŽIVOTA GRAĐANA NI PRIBLIŽNO JEDNAK!

Iako je trend slabog punjenja opštinskih budžeta nastavljen i u 2010. godini, ni jedna od posmatranih 14 opština obuhvaćenih projektom Lokalna uprava za kvalitet života građana u proteklih godinu dana nije učinila skoro ništa na smanjenju javne administracije. Broj činovnika u poređenju sa brojem stanovnika opština u odnosu na 2009. godinu u većini opština je ostao isti, ili je pogoršan, a po glomaznosti administrativnog aparata i dalje prednjače Mostar i Trebinje, gdje već na 200 stanovnika dolazi 1 činovnik.

Većina opština je doduše, zbog značajnog smanjenja budžeta, smanjila  primanja zaposlenih u lokalnoj administraciji, ali gledajući procentualno, izdvajanja za plate administracije su mahom porasla. Tako su najdrastičniji primjeri Doboj i Tuzla, gdje su izdvajanja za plate administracije porasla sa 18% na 30%, odnosno sa 19% na 26% opštinskog bužeta. Najveću uštedu u ovoj oblasti napravila je opština Zenica, koja je izdvajanja za plate smanjila sa 20% na 14%, te procentualno gledano, zajedno sa Banjalukom najmanje troši za plate administracije. Vrlo malo je učinjeno i na smanjenju odborničkih/vijećničkih paušala, pa su oni uglavnom ostali na nivou iz 2009. godine, izuzev opština Pale, Foča, Tuzla i Doboj, koje su vršile smanjenja na nivou 10%-30%. I pored smanjenja od 30%, opština Doboj i dalje prednjači u odborničkim naknadama koje trenutno iznose 890 KM mjesečno.

Opštine, obuhvaćene projektom, do polovine 2010. godine nisu pristupile rebalansiranju planiranih budžeta, trenutno stanje govori da će većina opština morati izvršiti rebalanse do kraja ove godine. Iako su socijalna davanja pretrpila najmanje udare u smislu smanjenja izdvajanja u budžetima u 2010. godini, zbog udvostručenog broja zahtjeva za socijalnu pomoć,  realno neće biti dovoljno sredstava da se do kraja godine pokriju sva socijalna davanja prema planovima budžeta kreiranim početkom ove godine. Uzme li se u obzir povećano trošenje sredstava za infrastrukturne projekte tokom predizborne kampanje, pitanje je da li će se rebalansima moći riješiti problem povećanih socijalnih traženja.

Kada je u pitanju zaposlenost, najteža situacija i dalje je na području opština Livno i Foča, gdje na 8, odnosno 6,5 stanovnika dolazi 1 zaposlena osoba. Situacija u Foči drastično se pogoršala, obzirom da je u ovoj opštini broj stanovnika na jednog zaposlenog samo prije godinu dana bio 4,6. Povećanje nezaposlenosti u velikoj mjeri primijetno je i na području opštine Doboj, gdje je na 5,5 stanovnika zaposlena jedna osoba, što je za 20% lošije u poređenju sa istim periodom prošle godine. I dalje je najmanje loša situacija u opštinama Novo Sarajevo, Trebinje i Banjaluka, gdje u prosjeku na 3,5 stanovnika dolazi  1 zaposlena osoba.

U oblasti putne infrastrukture, za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih asfaltnih puteva izdvajanja iz lokalnih budžeta najveća su bila na Palama, čak 25,5% od ukupnog budžeta, od čega je oko jedne trećine kreditnih sredstava,  a najniža u Širokom Brijegu i Mostaru, nešto ispod 3%. Prisutan je trend smanjenja izdvajanja za ovu namjenu u odnosu na 2008. godinu u skoro svim opštinama, što se jednim dijelom može povezati sa lokalnim izborima 2008.

U oblasti obrazovanja, bez obzira na različitu nadležnost u RS i FBiH zbog postojanja kantonalnog nivoa vlasti, ne primjećuje se različito izdvajanje iz lokalnih budžeta gledano po entitetima. Izuzetak predstavlja trend da veći gradovi u FBiH (Novo Sarajevo, Zenica, Tuzla) izdvajaju manje od 3% za obrazovanje, dok su opštine Široki Brijeg, Doboj, Banjaluka i Travnik izdvojile više od 10% iz svojih budžeta za ovu oblast. Neke opštine su usljed manjeg punjenja budžeta znatno smanjile izdvajanja za sektor obrazovanja. Tako je npr. opština Bijeljina skoro prepolovila izdvajanja za obrazovanje u odnosu na 2008. godinu, što je posebno bilo vidljivo u oblasti subvencija za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, gdje je vrlo afirmativan primjer subvencionisanja boravka djece u privatnim vrtićima smanjen rebalansom sa planiranih 250.000 KM na 130.000 KM, da bi na kraju bio realizovan sa svega 68.000 KM. U nacrtu budžeta za 2010.g. ova sredstva bila su u potpunosti izbrisana, ali je pritisak javnosti doprinio očuvanju ove stavke sa skromnih 50.000 KM.

Kvalitet i cijena komunalnih usluga drastično varira u pojedinim opštinama. U većini opština došlo je do poskupljenja cijene odvoza čvrstog otpada, a cijena vode povećana je u opštinama Bijeljina, Tuzla, Livno, Široki Brijeg i Trebinje. Najskuplji mjesečni izdaci za vodu i kanalizaciju su u Bijeljini i iznose 2.04 KM/³, a najniži u Zenici i iznose 0,60 KM/m³. Gradske toplane uglavnom nisu likvidna preduzeća, i bez subvencija lokalnih budžeta ne bi mogle pružati kvalitetne usluge građanima.

U sklopu ovog Projekta provedena je i anketa u svih 14 gradova o percepciji kvaliteta života od strane samih građana. U prosjeku, građani su najviše zadovoljni pruženim komunalnim uslugama, zatim slijede primarna zdravstvena zaštita, javni prevoz, kultura, sport i turizam.Na posljednjem mjestu su putna infrastruktura i podsticaji za zapošljavanje.

Projekat „Lokalna uprava za kvalitet života građana” podržan je od strane EU i FOD BiH. Izneseni stavovi odgovornost su CCI i ne moraju obavezno predstavljati stavove EU i FOD BiH.

 

 

naslov

Ana Lučić
Koordinator za odnose s medijima

e-mailana at ccibh dot org
telefon055 222 111
adresaKarađorđeva 8, Bijeljina